Europska unija snažno usmjerava gospodarski razvoj prema održivosti, a ESG kriteriji postaju neizostavan dio poslovanja, osobito kod poduzeća koja se oslanjaju na sufinanciranje iz EU fondova. Nova Direktiva CSRD (Corporate Sustainability Reporting Directive) uvodi dalekosežne promjene u načinu izvještavanja o održivosti, čime utječe i na dostupnost sredstava u budućim pozivima.
ESG je skraćenica za okolišne, društvene i upravljačke aspekte poslovanja. Do sada su izvještaji o održivosti bili obvezni uglavnom za velike kompanije, no nova Direktiva CSRD proširuje tu obvezu na širi krug poduzeća koji uključuje i mnoga srednje velika. Cilj je osigurati transparentno i standardizirano izvještavanje o utjecaju poslovanja na okoliš, društvo i način upravljanja. Direktiva zamjenjuje dosadašnju NFRD i propisuje izvještavanje prema novim europskim standardima održivosti (ESRS), obveznu neovisnu reviziju izvještaja te digitalnu objavu izvještaja u strojno čitljivom formatu. Primjena počinje od 1. siječnja 2024. za velike kompanije, a 2026. godine počinje se primjenjivati i na poduzeća s više od 250 zaposlenih, prometom većim od 40 milijuna eura i/ili ukupnom imovinom iznad 20 milijuna eura.
U gotovo svim aktualnim i budućim pozivima iz EU fondova, osobito onima u okviru NPOO-a, ESF+ i ERDF-a, ESG elementi više nisu samo preporuka već obveza ili značajan faktor ocjenjivanja. Načelo „do no significant harm” (DNSH) postalo je obvezno kod ulaganja sufinanciranih iz NPOO-a. U pozivima poput IRI S3 i programa pametne specijalizacije traži se jasan doprinos održivom razvoju, ravnopravnosti i zelenoj tranziciji. Prijavitelji su dužni potpisati izjave o poštivanju horizontalnih načela, a dodatne ESG aktivnosti često donose i dodatne bodove u ocjeni kvalitete. Ako projekt ne demonstrira ESG komponentu, ili se uopće ne referira na CSRD obveze prijavitelja, ozbiljno riskira isključenje ili slabiju bodovnu ocjenu.
U Hrvatskoj se još uvijek relativno mali broj poduzeća sustavno priprema za CSRD obveze. No upravo zbog toga, oni koji ranije usvoje ESG standarde ostvaruju stratešku prednost u EU projektima. Ministarstva i provedbena tijela sve češće traže izjave o održivosti i ravnopravnosti spolova, pokazatelje smanjenja emisija stakleničkih plinova, razrade aktivnosti koje uključuju ranjive skupine te dokumentaciju koja dokazuje uključivost i društvenu odgovornost. Projekti koji to mogu kvantificirati i dokumentirati, osobito kroz postojeće ESG izvještaje i strateške dokumente, imaju jasnu prednost.
Ova direktiva ne tiče se samo velikih korporacija. Mala i srednja poduzeća koja sudjeluju kao partneri u EU projektima, djeluju kao dobavljači velikim sustavima ili planiraju rast, također trebaju biti spremna na ESG obveze. Priprema podrazumijeva analizu ESG utjecaja poslovanja, definiranje internih pokazatelja kao što su energetska učinkovitost ili raznolikost zaposlenika, te izradu ESG izvještaja i strategije, čak i ako za njih još ne postoji zakonska obveza. Poduzeća koja pravovremeno započnu pripremu bit će u boljoj poziciji za prijavu na natječaje u 2025. i 2026.
CSRD direktiva nije samo administrativna obveza, već i strateški faktor za sve koji žele sudjelovati u europskim projektima. ESG kriteriji sve su prisutniji u ocjeni kvalitete prijava, a poduzeća koja ih ignoriraju mogu ostati bez financiranja. S druge strane, oni koji se pripreme ranije, imat će jasan konkurentski plus.
