slider-image

5 GODINA U EUROPSKOJ UNIJI – POLITIČARI KOMENTIRAJU ISKORIŠTENOST EU FONDOVA!

U nedjelju, 1. srpnja 2018. godine, navršit će se punih 5 godina punopravnog članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Prije tog datuma, ulazak Hrvatske bio je često dnevnopolitički eksploatiran kao točka nakon koje će Hrvatska krenuti nekim boljim i prosperitetnijim putem. Nakon pet godina naučili smo da blagodati od članstva ne dolaze same po sebi. Za vlastiti prosperitet moramo se sami izboriti i za njega raditi. Prvih pet godina članstva daje nam povod za ocjenu uspješnosti najmlađe članice Unije.

Financijska perspektiva od 2014. do 2020. godine prva je u kojoj je Hrvatska kao punopravna članica sudjelovala od samoga početka. U tom periodu stavljeno nam je na raspolaganje 10,676 milijardi eura iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF). Taj smo novac trebali kroz projekte pretočiti u razvojne poluge kako bismo od članstva u Europskoj uniji uistinu izvukli najviše što možemo. Danas, 29. lipnja 2018. godine, iskoristili smo svega 11,44% tog novca, odnosno, korisnicima je isplaćeno samo milijarda i 226 milijuna eura. Zašto smo toliko neuspješni u povlačenju EU sredstava te što možemo učiniti da se stanje popravi, upitali smo predstavnike svih najvažnijih nacionalnih stranaka. Prije svega, za komentar smo upitali ministricu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, gospođu Gabrijelu Žalac. Ministrica poručuje:

U prvih 5 godina članstva, Hrvatska je u plusu od 8,4 milijardi kuna i to je važno naglasiti jer često imamo priliku čuti kako Hrvatska više uplaćuje u proračun EU nego što iz njega dobiva. Već od prve godine ulaska u EU, Hrvatska bilježi pozitivnu proračunsku razliku, odnosno ukupan iznos primljenih sredstava na godišnjoj razini veći je od uplata u EU proračun.” Hrvatska jest u posljednjih 20-ak mjeseci značajno napredovala u pogledu otvaranja poziva na dostavu projektnih prijedloga te ugovaranja projekata, ali provedba projekata i isplaćivanje sredstava korisnicima još uvijek teče previše sporo. “Što se tiče isplata, na razini ESI fondova, one su s 291 milijuna eura s kraja listopada 2016. porasle na 1,23 mlrd. eura, odnosno, za 321%” – poručila je ministrica Žalac, stoga bi se na temelju toga dalo zaključiti da hrvatska priča ipak obećava uspjeh na kraju financijske perspektive.

S time se ne bi složili oni koji su imali prilike raditi ili razgovarati s korisnicima EU sredstava. Jedan od njih je i Nikola Grmoja, predsjednik Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista u Saboru Republike Hrvatske. “Ono što sam dosada mogao čuti od korisnika, poduzetnika, jesu iznimno dugi rokovi za ocjenjivanje projekta, pa i preko 250 dana, a problem su i odbijanja projekata, bez mogućnosti nadopune, osim u projektima koji su vezani uz ruralni razvoj. Nedavno smo imali slučaj da je natječaj za poduzetnike usmjeren na podizanje njihove konkurentnosti i ulaganja bio obustavljen zbog pada sustava u kojeg su uloženi milijuni, a nakon toga je omogućena prijava putem predaje na pošti. Poduzetnici su stajali u redovima i predavali pošiljke u deset sati i nekoliko sekundi ne bi li si osigurali financiranje. Ovakvim načinom korištenja novca iz ESI fondova nećemo stići daleko, jer kako možemo poduzetnicima dijeliti novac po kriteriju najbržeg prsta onog šaltera u pošti, a ne recimo, prema broju radnih mjesta koja će se otvoriti ili izvozu koji će se povećati?

S ovakvom ocjenom stanja slaže se prof. dr. sc. Maja Vehovec, znanstvena savjetnica u Ekonomskom institutu u Zagrebu te potpredsjednica stranke Pametno: “Povlačenje sredstava još nema tempo i snagu koju bi bilo poželjno imati jer postoji niz problema u koordinaciji procedura i uvjeta u izvođenjima operativnih programa. Nedovoljna pripremljenost apsorpcijskih kapaciteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kompleksnost administrativnih procedura, višekratno (državno) kontroliranje, fluktuacija državne administracije osposobljenje za provođenje operativnih programa, samo su neki od problema.”

To što smo u ovome relativno ‘novi‘ više ne može biti opravdanje. Uostalom, imali smo i imamo na raspolaganju znanje i iskustvo zemalja koje su prije nas koristile ESI fondove, također kao ‘nove‘, poput Poljske, Slovačke ili Estonije, a koje su i u tom periodu bile daleko uspješnije.” poručuje Anka Mrak Taritaš, predsjednica stranke Glas – Građansko-liberalni savez. Ona kao najznačajniji faktor u povlačenju EU sredstava vidi javnu upravu: “Razlozi za ovako nisku učinkovitost su brojni, ali temelj im je svima u nedostatku kulture upravljanja za rezultate u našem javnom sektoru, i tu je bespredmetno govoriti o manjoj ili većoj uspješnosti ove ili one Vlade. Posljedice su brojni odgođeni i izmijenjeni natječaji, kašnjenje s natječajima, probijanje rokova u komunikaciji i plaćanjima. Stalno zapošljavanje novih ljudi u sustavu, većinom vježbenika i referenata, neće bitno promijeniti stvari, a svakako ne pomaže ni rotacija ključnog upravljačkog osoblja nakon svakog izbornog ciklusa, čime se gubi stečeno znanje, iskustvo i ‘institucionalna memorija‘. Našoj javnoj upravi potrebna je temeljita reforma u smislu depolitizacije i profesionalizacije, spuštanja i širenja razina ovlasti i pripadajućih odgovornosti te nagrađivanja prema ostvarenim rezultatima, a ne prema pukom broju odrađenih sati ili riješenih administrativnih postupaka.”

Predstavnike stranaka i institucija upitali smo i za konkretne mjere kojima bismo mogli poboljšati uspjeh Hrvatske u povlačenju EU sredstava. Maja Vehovec, potpredsjednica stranke Pametno, poručila je: “Svaka mjera u operativnim programima trebala bi imati maksimalno jednostavnu proceduru, kontrolu i zaključivanje, a svaljivanju odgovornosti i kaznenih postupaka ne mogu biti izloženi samo poslodavci u privatnom sektoru.” Neravnopravan odnos korisnika i radnika u sustavima upravljanja i kontrole korištenja ESIF-a spominje i Mrak Taritaš koja smatra da se trebamo početi držati najavljenih rokova objave pojedinih natječaja: “za investitora tri, četiri, šest ili više mjeseci kašnjenja često radi razliku između izvedivosti i neizvedivosti projekta. Isto se odnosi na rokove za komunikaciju s korisnicima sredstava, gdje se od korisnika očekuje očitovanje ili dostava dokumentacije u striktno određenim (kratkim) rokovima, dok se posrednička i upravljačka tijela istoga ne pridržavaju.”

Anka Mrak Taritaš ponudila je u svojoj izjavi i brojne druge mjere kojima bismo mogli poboljšati rezultate ove financijske perspektive, kao što su primjena pojednostavljenih pravila za provedbu projekata pri čemu se određene kategorije troškova ne bi morale opravdavati, ujednačenija natječajna dokumentacija, smanjenje arbitrarnosti pri ocjenjivanju projekata, kao i njihova automatska obrada kroz informatičke sustave na temelju pokazatelja, jačanje kapaciteta u provedbi javne nabave te korištenje pomoći stručnjaka – konzultanata – koji bi javnoj upravi i poduzećima pomagali u provedbi velikih infrastrukturnih projekata.

Nikola Grmoja također smatra da je nužno ojačati stručne kapacitete u ministarstvima, privući osobe osposobljene u deficitarnim zanimanjima kao što su IT stručnjaci, građevinski inženjeri i drugi koji bi mogli kvalitetno nadzirati provedbu projekata. “U provedbi samih projekta gubili smo dosada najviše novca, bilo kroz korekcije provedenih javnih nabava ili korekcije uslijed lošeg izvođenja samih infrastrukturnih projekta, stoga valja ozbiljno biti angažiran nad realizacijom Pelješkog mosta jer je to najveći infrastrukturni projekt na kojeg je Hrvatska stavila sve karte.” – ističe Grmoja.

Predstavnici stranaka nisu propustili niti spomenuti svoje političke oponente i njihove greške zbog kojih povlačimo premalo sredstava iz EU fondova. Mrak Taritaš smatra da je za provedbu velikih projekata potrebna razvojna vizija kakve, primjerice, u Gradu Zagrebu nema. “Posljedica toga je i izrazito slab rezultat u korištenju ESI fondova u Zagrebu, uz istovremeno sve veću zaduženost Grada.” – poručuje predsjednica stranke Glas. Dodajmo samo da iz stranke Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti nisu odgovorili na naš upit, kao niti iz stranke Živi zid, a posebno iznenađuje da ništa o ovoj temi nije izjavio niti SDP-ov Branko Grčić.

Ministrica Gabrijela Žalac teret loših rezultata u korištenju EU sredstava stavlja na političke oponente, odnosno, u vrijeme SDP-ovog mandata u kojem se odvijalo programiranje operativnih programa: “Najveći problem u korištenju EU sredstava definitivno je prethodno loše planiranje operativnih programa, a zatim i procedure provođenja javnih nabava u velikim infrastrukturnim projektima zbog čega je i došlo do velikih kašnjenja.  Ova financijska perspektiva bit će nam dobra škola i u sljedećoj više nećemo imati nikakvu ispriku za bilo kakva kašnjenja i probleme u funkcioniranju sustava.” – poručuje Žalac i dodaje da efikasno povlačenje sredstava iz EU fondova potencijalno može povećati BDP zemlje za 2-3%, stoga je naša dužnost iskoristiti tu mogućnost.

Da, naša dužnost jest iskoristiti sredstva iz EU fondova kako bismo doprinijeli razvoju Republike Hrvatske, ako ne zbog nas samih, a onda zbog generacija koje dolaze. No Republika Hrvatska još uvijek nije naučila najvažniju lekciju – stručnost i odgovornost – i to svih dionika procesa korištenja ESI fondova. Korisnici EU sredstava, radnici u sustavima upravljanja i kontrole korištenja ESIF-a, politički predstavnici, konzultanti… Svatko nosi svoj dio odgovornosti, a uspjeh je moguć jedino ako su svi dionici dorasli zadatku i djeluju zajedno ka ostvarenju zajedničkog cilja – isplate što većeg iznosa europskih sredstava u Republici Hrvatskoj. U nadi da ćemo ovu lekciju naučiti, čestitamo svim čitateljima petu obljetnicu članstva u Europskoj uniji!